Često smo u dilemi gdje kupiti med, i da li je onaj koji smo izabrali pravi, čist i prirodan. Laka dostupnost na tržištu često dovodi u pitanje kvalitet, pa je od velike pomoći poznavanje razlike između pravog i lažnog meda. Prilikom kupovine najprije bismo trebali da obratimo pažnju na cijenu. Najjednostavniji način da se dobije falsifikovani med jeste da se običan šećer istopi pomoću vode i pomeša sa pravim medom, na taj način falsifikovani med najlakše nađe put do kupaca na legalan način.

Neke karakteristike prirodnog meda

Pčelari ističu da prirodni med nije ljepljiv, da se na visokoj tempertauri karamelizuje i da će se u čaši vode zgrudvati i pasti na dno. “Med koji je je navodno med ne može da košta 3-4 eur jer je to nerentabilna proizvodnja. Veleprodajna, odnosno izvozna cijena je u prosjeku od 3-4 eura, pa se nameće pitanje zašto bi iko od pčelara imao interes da med spakuje i prodaje po toj cijeni“.

Cijena diktira kvalitet

Cijena pravog meda kreće se od 5-8 eur/kg u zavisnosti od vrste, dok je s druge strane cijena takozvanog falsifikovanog meda od 3-4 eur/kg. Pčelarima i kupcima često ide na ruku da se opredjele za nižu cijenu. Ipak, to što je cijena viša ne mora biti siguran znak da je med pravi, jer se ponekad dešava da se i lažni med prodaje po višoj cijeni. Jedan od najlakših načina prepoznavanja lažnog meda jeste i sama gustina.

Kristalizacija još jedna od osobina pravog meda

Kristalizacija ili u narodu poznatiji ušećereni med još jedan je od pokazatelja da je reč o pravom medu. Takav med ne spada u kategoriju lažnih koji se mogu naći na tržištu.

“Kod procesa kristalizacije najbitnije je da ona bude homogena. To znači da ona mora biti ujednačena. Nije dobro ni kada je jedan dio meda ušećeren odnosno kristalizovan, a drugi providan. To je pokazatelj da je med miješan i da može spasti u kategoriju lažnog meda. Med se ušećeri zbog glukoze jer se sastoji od fruktoze i glukoze. Od njihovog međusobnog odnosa u količini zavisi intenzitet slasti meda i brzina kristalizacije. Glukoza teži prelasku u čvrsto stanje, a prije ili kasnije svaki med će se kristalizovati. Što med više sadrži glukoze manje je sladak i brže će se stegnuti. U tom momentu med može da ostane dosta dugo osim u stanju namjernog zagrijavanja kada gubi svoja lejkovita svojstva i postaje polutečan“.

Borov med, prevara, ili nova vrsta meda na tržištu?

Sve češće se priča i o borovom medu i njegovim ljekovitim svojstvima. Pčelari, međutim, ističu da je borov med neka vrsta lažnog meda koji se pojavlju na tržištu.

“Neću pogriješiti ukoliko istaknem da je borov med neka vrsta prevare. Bor ne edukuje nektar, on ima resice slično lješniku i pčela sa njega samo skuplja polen, nema nektara da bi med od njega mogao biti napravljen, već se prodaju invertaze u koji se dodaje uljni destilant borovih iglica, pa on onda miriše na bor, iako u suštini borov med ne postoji”, zaključuje pčelar…

Izvor: agroklub.rs