Povrtarske biljke koje pripadaju familiji Brassicaceae vrsta, ili Cruciferae, tj. Krstašica kao što su kupus, kelj karfiol, brokoli i keleraba od davnina se koriste u ljudskoj ishrani, Među njima najmasovnije se gaji kupus, a poslednjih godina sve više se uzgaja i brokoli, kojem se pripisuju ljekovita svojstva protiv zloćudnih tumora. Popularni su još i kineski i pekinški kupus, koji se u poslednje vrijeme sve više gaji na našim prostorima.
U našoj zemlji postoje dobri klimatski uslovi za uzgoj kupusnjača, koje se uspješno gaje u prohladnim i vlažnim područjima, ali su fleksibilne, prilagodljive na hladnije, odnosno toplije klimate, mada u tom slučaju dolazi do smanjenja prinosa.
Sjeme kupusnjača počinje da klija na 2-3°C, ali usporeno, dok je optimalna temperatura za to od 18 do 20°C, kada biljke niču za 3-4 dana. Mlade biljke, u fazi klicinih listića, mogu da izdrže kraće mrazeve do -5°C. Optimalna temperatura za rast kupusnjača je između 15 i 18°C. a temperature preko 25°C negativno djeluju na uspješno formiranje jestivih djelova biljaka. U odnosu na svjetlosni režim kupusnjače su biljke dugog dana, a najviše svjetlosti traže mlade biljke naročito u vrijeme gajenja rasada, dok u ostalom dijelu vegetacije imaju umjerene zahtjeve.
Kupusnjače se uspješno razvijaju na plodnim,
srednje teškim zemljištima sa dobrim vazdušnim i vodnim režimom. Odgovaraju im zemljišta sa visokim nivoom podzemnih voda, ali ne podnose puno površinske vode (zabarivanje).
Brokoli
Brokoli je biljka srodna sa karfiolom čak i po ukusu. Za ljudsku ishranu koriste se cvasti sa drškama. Brokoli predstavlja preventivu za najteža oboljenja jer sadrži antikancerogene supstance, vitamine E i S, betakarotin, kalcijum, gvožđe i dr. Istraživanja su pokazala da brokoli sadrži takozvane antitumorne sastojke koji štite gene od promjena koje mogu da izazovu razna hemijska i radioaktivna zagađenja. Međutim, i pored svih vrijednosti, brokoli se kod nas malo koristi u ishrani.
Optimalna temperatura za uzgoj brokolija je 13°C. Dok karfiolu smetaju visoke temperature i jako osvetljenje, brokoli dobro podnosi takve uslove, pa i slabije mrazeve. Brokoli se proizvodi i gaji kao i karfiol, uglavnom iz rasada. U toplijim, primorskim krajevima gaji se kao zimski usjev pa se bere od decembra do aprila, a u kontinentalnom području kao rani ili kasni postrni usjev.
Rasad se sadi na međurednom rastojanju 60-80 cm, a na 40 do 50 cm u redu. Prinos po hekratu je između 15 I 20 tona.
Rani kupus
Prva sjetva kupusa počinje tokom januara i februara, u toplim lejama i kontejnerima. Rasađivanje se obavlja, zavisno od vremena sjetve i vremenskih prilika krajem februara, tokom marta i aprila, a berba zavisno od klimatskih prilika krajem maja, juna i jula.
Najpogodnije temperature za rast i razvoj kupusa su od 15-20 C. Biljka kupusa zahtijeva dosta svjetlosti, naročito u fazi rasada, jer u slučaju nedostatka svjetlosti dolazi do izduživanja stabla.
S obzirom na to da kupus ima veliku lisnu masu, a relativno slabo razvijen korijen, kupus ima velike zahtjeve za vodom. Obrada zemljišta mora biti kvalitetna i na vrijeme obavljena, a osnovna obrada počinje u jesen, na dubinu od 30 cm. Prije rasađivanja kupusa zemljište treba što bolje pripremiti, a kupus dolazi na prvom mjestu u plodoredu.
Imajući u vidu da obrazuje veliku vegetativnu masu, kupus veoma dobro usvaja hraniva iz organskih đubriva, koja je potrebno rasturiti u jesen sa osnovnom obradom. Kupus daje odlične rezultate pri đubrenju stajnjakom. Za ranu proizvodnju kupusa na otvorenom preporučuje se sadnja rasada na međuredni razmak oko 50 cm, a razmak u redu između biljaka 30-40 cm, kako bi se ostvario sklop 50-66.000 biljaka po hektaru.