Bolje se čuva vlaga i manje je korova

Kvalitetna proljećna sjetva u prvom redu zavisi od osnovne obrade, odnosno od dubokog oranja. Duboko oranje se, ako je to moguće, obavlja odmah po završetku jesenje berbe, a zatim se njiva nagnoji stajnjakom ili mineralnim gnojivima. Nakon jesenjeg oranja brazde preko zime treba da ostanu otvorene da bi zemlja bolje izmrzla i prikupila vlagu. Od dubokog oranja treba odustati jedino ukoliko se radi o njivi koja je na većem nagibu, pa postoji opasnost od erozije, ili ako je zemlja pjeskovita. Prednosti zimskog oranja su u tome što se u zemljištu akumulira veća količina vlage za ljetnji period, a što se kasnije ogleda u boljem prinosu proljećnih kultura, čak za između 20 i 30 odsto. Takođe, oranjem se na površinu izbacuje korijen korova, koji tokom zime izmrzava na površini brazde, što u proljeće garantuje manju zakorovljenost.

Preporučuje se čak i oranje po snijegu, ukoliko sniježni pokrivač ne prelazi nekoliko santimetara i ako zemlja nije izmrzla dublje od 5-6 santimetara. Dubina oranja je u prosjeku oko 25 santimetara, a duboko zimsko oranje treba obaviti na dubini od 35 do 40 santimetara.

Ako se ipak odlučite za proljećno oranje, onda to treba da bude što ranije, kako bi se sačuvala vlaga prikupljena tokom zime.  Ipak, zemljište u momentu oranja ne smije da bude previše vlažno, jer će se nakon oranja stvrdnuti i osušiti, ali ne treba da bude ni previše suvo. Dubina proljećnog oranja ne treba da bude preko 20 santimetara.

Njive koje su orane u jesen, ne moraju se ponovo orati u proljeće, jer se obradom zemljišta gubi mnogo zemljišne vlage, pošto se na površinu iznose donji vlažni slojevi, a vlaga brzo isparava. Ipak, ako se radi o njivi u kojoj ima mnogo korova, u tom slučaju zemlju bi valjalo ponovo preorati. Površinu orati do dubine od 15 santimetara, a zatim površinu istog dana treba podrljati, kako bi se spriječilo gubljenje vlage, odnosno kako bi to se svelo na minimum.

Poljoprivrednicima koji su preskočili zimsko oranje i odlučili da zemlju obrađuju u proljeće, preporučuje se plića obrada zemlje, odnosno oranje na dubini od 10 do 15 santimetara, a nakon toga odmah treba pripremiti površinski sloj od 5 santimetara, za sjetvu. To se radi kako bi se sačuvala vlaga u zemljištu.

Prije gnojidbe obavezno treba uraditi analizu zemljišta, iz razloga što zbog višegodišnje intenzivne primjene gnojiva dolazi do zaslanjivanja, odnosno do zakisjeljavanja zemljišta.