Zemlju mijenjati svake tri godine

Povrće se u plastenicima i staklenicima, to jest u zatvorenom prostoru, obično proizvodi na istoj površini zemljišta više godina. I pored adekvatne smjene kultura, tokom dužeg niza godina dolazi do porasta broja štetnih organizama u zemljištu, koji mogu nepovoljno uticati na proizvodnju. Kvalitet zemljišta u plasteniku veoma je važan za uspješno gajenje povrća. Zemljište u malim plastenicima, u sloju od 20 do 25 santimetara, može se mijenjati svake 3 do 4 godine. Drugi način je zamjena plitkog, površinskog sloja 10-15 cm. Ukoliko je u plasteniku uklonjen samo površinski, plitki sloj, treba dodati novu zemlju, đubriva, kompost ali i suvo lišće, kako bi se obogatilo zemljište u plasteniku. Obradom zemljišta novi površinski sloj će se izmiješati sa dubljim slojevima zemljišta i taj postupak treba ponavljati svake dvije godine.

Kako bismo spriječili nagomilavanje štetnih organizama, plastenik treba premjestiti ili odmoriti zemljište gajenjem ratarskih kultura. Ako je premještanje nemoguće, onda treba dezinfikovati zemljište u zatvorenom prostoru. Dezinfekcija je izlaganje zemljišta dejstvu fizičkih ili hemijskih činilaca, kako bi se uništili štetni organizmi. Prije dezinfekcije treba ukloniti biljne ostatke iz plastenika ili staklenika koji sadrže veliku količinu patogenih organizama. Dezinfekcija zamljišta može se obavljati fizičkim putem, izlaganjem zemljišta pari visoke temperature, a pošto je tu mjeru teško izvesti na većim površinama, često se pribjegava hemijskim metodama dezinfekcije, što podrazumijeva primjenu fungicida ili fumiganata. Najčešće korišćeni fungicidi za tu namjenu su preparati na bazi: kaptana ili rastvor propamokarb hidroklorida i fosetil-Al. Međutim, na štetne insekte i sjemena korovskih biljaka ti preparati ne djeluju. Fumiganti deluju gasnom fazom na patogene, insekte, nematode i sjemena korovskih biljaka. Od fumiganata u primjeni je preparat na bazi a.m. dazomet koja se koristi za dezinfekciju zemljišta u zatvorenom prostoru, ali i na otvorenom polju. Količina primjene preparata je od 30 do 60 g po metru kvadratnom. Za fumigaciju zemljište se priprema kao za sjetvu, odnosno, prvo se dobro usitni, kako bi dazomet mogao da prodre u njega, pri čemu je potrebno da je temperatura na dubini od 10 do 20 santimetara oko 10 stepeni. Ako je zemljište suvo treba ga navlažiti do 60-70 odsto, a zatim se po njemu ravnomjerno nanese fumigant, isfrezira, zalije vodom, i sve zajedno prekrije plastičnom folijom. Granule se aktiviraju za oko dva sata od dolaska u kontakt sa vlagom. Plastenik se zatvara, a folija drži između sedam i 35 dana, u zavisnosti od temperature. Ako je temperatura viša gas se brže oslobađa i zemljište je ranije spremno za sadnju, dok niže temperature odlažu sadnju odnosno sjetvu. Nakon uklanjanja folije, sačekati dva do tri dana, a zatim obraditi zemljište na dubini na kojoj je primijenjen preparat.

Fumiganti su jaki otrovi i treba biti veoma pažljiv pri radu sa njima, a zbog toga što je dazomet izuzetno rastvorljiv i fitotoksičan za biljke, plastenici ili polja tretirana njime pokrivaju se folijom. Najbolje vrijeme primjene dazometa je jesen kada su temperature još visoke a vrijeme djelovanja na štetne organizme je kraće. Preparat neće djelovati ako se primjenjuje u kasnu jesen, jer se u tom periodu štetni organizmi spuptaju u dublje slojeve zemlje. Preparat djeluje na gljive, koje uzrokuju truljenje i plamenjaču, zatim na grinje, puževe i slično. Taj postupak smije da se ponavja svake tri godine.