Potencijala ima, ali se ne koristi
Većina zemalja danas ulaže velika sredstva u proizvodnju organske hrane. Crna Gora posjeduje sve predispozicije za organsku poljoprivredu – veliku površinu nezagađenog zemljišta, čistu vodu, ali se ti resursi ne koriste. Najviše organskih proizvođača ima na sjeveru zemlje, a najčešće se radi o uzgoju žitarica i voća, ocjenjuje za naš portal predsjednik Udruženja organkih proizvođača Crne Gore, Dragan Damjanović.
Iako se u poslednje vrijeme sve više govori o organskoj hrani, organska proizvodnja čini svega 0,1% ukupne proizvodnje u Crnoj Gori. Konvencionalni proizvodi i dalje dominiraju na domaćem tržištu, što zbog cijena koje organski proizvode čine nepristupačnije prosječnom domaćinstvu, što zbog slabe ponude. Prema riječima Damjanovića, koji se organskim uzgojem bavi 25 godina, sjajne predispozicije koje imamo apsolutno nijesu iskorišćene. Pod tim misli na 114 hektara nezagađene površine zemljišta i čiste vode.
-Pored toga, Crna Gora se može pohvaliti sa gotovo 3000 vrsta ljekovitog bilja i šumskih plodova, koji, kada bi se iskoristili na pravi način, godišnje bi nam donosili oko 700 miliona eura – rekao je on.
Ono što je važno, smatra Damjanović, jeste potreba da se redovno vrši kontrola organski proizvedene hrane, i to svih proizvođača. Za razliku od prakse u zemljama zapada, gdje se kontrola vrši na 10 odsto proizvođača, u Crnoj Gori svi uzgajivači organskih proizvoda moraju proći redovnu kontrolu, pojašnjava on
Iako Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja obezbijeđuje subvencije, kako za konvencionalne, tako i za organske uzgajivače, potrebna su znatno veća ulaganja, smatra Damjanović. Subvencije iznose 350 eura po hektaru na godišnjem nivou. Subvencije za poljoprivrednike u Evropi kreću se od 350 eura po hektaru do 2,5 hiljada. U Hrvatskoj ovaj iznos je 990 eura po hektaru.
Uskoro se očekuje uvođenje poljoprivrednog katastra, koji je, naglašava Damjanović, važan za razvoj ruralnih područja, ali i drugačije kategorisanje proizvođača kada je riječ o isplatama subvencija. Nakon satelitskog snimanja svih parcela i registrovanja u poljoprivrednom katastru, imaće se na uvid svi proizvođači, podaci o njihovim proizvodima i tačna lokacija njihove parcele. Proizvođači čija se parcela nalazi iznad 600 metara nadmorske visine, imaju pravo na duplo veće subvencije. To pravo moći će da ostvare kada konačno dobijemo poljoprivredni katastar.
Potrebno je mnogo više ulaganja, po riječima Damjanovića. Prioritet je razviti mrežu proizvođača, jer je potražnja znatno veća od ponude. Damjanović je naveo poražavajući podatak pozivajući se na (Poljoprivreda u Crnoj Gori i njeni rekordi, 1999.) da je Crna Gora 1895. godine izvozila hranu u sedam država, dok danas proizvodnjom iste pokriva svega osam odsto sopstvenih potreba. Svakako, smatra Damjanović, nije izvoz ono čemu bi trebalo da težimo. Proizvodnja hrane za potrebe Crne Gore i njenih turista je sasvim dovoljna, obzirom da godišnje uvozimo hranu u vrijednosti 450 miliona eura.
Da bi Crna Gora iskoračila i napravila značajan pomak u poljoprivrednoj proizvodnji, potrebno je ulaganje od najmanje 170 miliona eura u narednoj godini. Damjanović savjetuje poljoprivrednike da se posvete različitim granama poljoprivrede:
-Ne bi trebalo da se oslanjamo samo na jedno, već se uporedo baviti voćarstvom, povrtarstvom, ovčarstvom, kozarstvom… Idealno bi bilo da se sve poveže, jedino tako nam je zagarantovan uspjeh. Svjedoci smo velikog uticaja klimatskih promjena i zagađenja, a pored toga tu su i vremenske nepogode koje ne možemo predvidjeti, pa uvjek govorim da bi trebalo da se bavimo različitim oblastima u poljoprivredi paralelno kako bi smo sebi obezbijedili uspješnost – kazao je Damjanović.
Bez obzira na ne baš idealne uslove i prognoze, kada je poljoprivreda i organski uzgoj u Crnoj Gori u pitanju, Damjanović ne želi da odustane od proizvodnje organske hrane. On predstvlja sebe i Crnu Goru sa svojim visoko kvalitetnim organskim proizvodima širom Evrope.