U organizaciji Upbeat Hub-a na završnoj konferenciji projekta BIO-TAC, koji je imao za cilj da malim i srednjim poljoprivrednim gazdinstvima osigura pristup efikasnim i ekološki prihvatljivim rješenjima, predstavljena je samohodna alatka koja je u fazi testiranja.
Radi se o višenamjenskoj i modularnoj poljoprivrednoj alatki koja je razvijena u partnerstvu sa Green Tools Tech iz Zagreba, koja se godinama bavi razvijanjem alata za primjenu u regenerativnoj poljoprivredi, a svoje proizvode izvoze i na tržište EU.
Vodeći se sve izraženijim potrebama malih poljoprivrednih proizvođača da imaju pristup efikasnim i ekološki prihvatljivim rješenjima u agraru, a čime bi se unaprijedila održivost i ekonomičnost vlastite proizvodnje oformljen je projekat BIO-TAC, a projektni tim činili su crnogorski Upbeat-Hub, Green Tools Tech iz Hrvatske i PZ Agronova iz Bosne i Hercegovine. U okviru projekta izrađeno je pilot rješenje autonomnog nosača alata. za održivu i biointenzivnu proizvodnju povrća. Projekat je trajao od 1. februara prošle do 1. februara ove godine, a ukupan budžet iznosio je 152.540 eura. Misija programa jeste podsticanje prekogranične saradnje i promocija održive poljoprivrede.
Robotizacija u agraru, prema ocjeni učesnika konferencije, postaje sve više imperativan uslov na putu ka modernoj, održivoj i visokoproduktivnoj poljoprivredi. Taj proces podrazumijeva automatizaciju i robotizaciju aktivnosti u poljoprivredi uz korišćenje savremenih uređaja i opreme, veoma često u kombinaciji sa vještačkom inteligencijom. Cilj je povećanje brzine radnih operacija, povećanje preciznosti i učinkovitosti kao i smanjenje troškova – potrebe za radnom snagom koja je i najveći izazov za male i srednje poljoprivrednike. U Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini, kao i u Hrvatskoj robotizacija u agraru pravi pionirske korake. Ovaj trend se ogleda u u primjeni pilot navigacije u traktorima, robotima za mužu krava i “pametno navodnjavanje”. U upotrebi su i dronovi, koji se najčešće koriste za
aplikaciju fitofarmaceutskih sredstava na proizvodnim parcelama, skeniranje parcela, analizu ishranjenosti biljaka, kao i sjetvu.
Autonomni nosač alata namijenjen je za upotrebu u intergralnoj i organskoj proivodnji povrća, pri čemu je njegov osnovni zadatak transport i stavljanje u funkciju različitih radnih tijela za obradu zemljišta i tretiranje biljaka. Može se koristiti i u proizvodnji cvijeća, ukrasnog, ljekovitog i aromatičnog bilja. Konstrukcija uređaja omogućava nošenje različitih alatki poput kopačica, noževa za frezanje, malih grnova za otvaranje kanala za sjetvu i sadnju, mini sejačica, opreme za uklanjanje korova pomoću lasera i plinskih bacača plamena. Uređajem se upravlja pomoću džojstika, dok se za navigaciju kretanja koriste postojeći sistemi za navodnjavanje u proizvodnji, što eliminiše upotrebu skupih GPS i AI rješenja.
Prema riječima Slavice Kontić iz Savjetodavne službe Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede najveći izazovi za mala gazdinstva na teritoriji Zapadnog Balkana jesu male površine obradive zemlje.
-Čak 75 odsto gazdinstava ima površinu manje od 10 ha, a značajan broj njih i ispod pet hektara – kazala je ona naglašavajući da dodatni izazov predstavlja to što su nosioci poljoprivrednih gazdinstava u velikom broju žene ili stariji.
Kontić ističe da većina nosilaca poljoprivrednih gazdinstava navodi da poljoprivreda predstavlja dodatni izvor prihoda.
-Sve ovo nas dovodi u situaciju da smo ograničenih radnih resursa, da imamo stariju radnu snagu i manje interesovanje mladih za ostanak na takvim gazdinstvima – rekla je ona ističući da takva struktura region Zapadnog Balkana čini posebno osjetljivim, ali istovremeno i pogodnim za primjenu ciljanih, pametnih i prilagođenih tehničkih mjera.
Izazov je i nabavka skupe mahanizacije koja je predviđena za obradu većih gazdinstava.
Nabavka ove alatke, po riječima Marije Radunović (ekspertska podrška projektu) može biti podržana kroz IPARD projekat, Agrobudžet, ali i opštinske subvencije namijenjene poljoprivrednim proizvođačima. Proizvođači kroz Agrobudžet u okviru subvencija namijenjenih za inovacije mogu ostvariti između 70 i 80 odsto povrata investicije, odnosno između 40 i 70 odsto subvencija za primarnu proizvodnju.