Xylella fastidiosa je jedna od najopasnijih biljnih bakterija koja uzrokuje različite bolesiti. Za svega nekoliko godina u italijanskoj pokrajini Apugliji uništila je oko milion stabala stogodišnjih maslina. Bolest je zabilježena u dijelovima Francuske, Španiji i Njemačkoj.
Prema stručnjacima, čak 300 vrsta biljaka osjetljivo je na tu bakteriju, iako nisu sve ove biljke osjetljive na bolesti, a sve biljne vrste nijesu podložne svim Xylella fastidiosa sojevima (pauca, multiplex, fastidiosa, sandyi).
Simptomi ove bolesti zavise od toga koja bljka je domaćin, kao i stepenu njene osjetljivosti. Na maslini simptomi počinju promjenom boje i otpadanjem lišća, venućem i sušenjem mladica i izdanaka koji su smješteni u gornjem dijelu krošnje. Tipični simptomi povezani sa zarazom tom bakterijom su uvrnuti listovi i pojava blijeđenja glavne žile lista.
Bolest se prenosi i širi na dva načina: prirodnim širenjem preko insekata i trgovinom, odnosno premještanjem sadnog materijala.
Iako se insekti, kao prenosioci obično kreću na kiratkim udaljenostima do 100 metara, mogu stići i dalje, nošeni vjetrom. Svakako veći rizik od širenja bolesti na veće udaljenosti predstavlja trgovina sadnim materijalom. Postoji takođe i opasnost od prenosa bakterija između susjednih biljaka putem korijena (root grafts).
Mjere suzbijanja i spriječavanja širenja
Temeljne mjere zaštite od bolesti koje uzrokuje X. fastidiosa su proizvodnja nezaraženog sadnog materijala, suzbijanje insekata koji prenose bakteriju, kao i uništavanje zaraženih biljki domaćina.
U slučaju zaraze moraju se sprovesti stroge mjere zaštite. Sve biljke domaćini u razmaku od 100 metara od zaražene biljke moraju da budu uništene, mjere za uništavanje insekata, kao i korova, kako bi se spriječilo širenje bolesti na druga područja.