Wishlist

There are no products on the Wishlist!
Wishlist link:

Nema proizvoda u korpi

Uzgoj i njega rasada
Agros Montenegro / Blog / Aktuelno - Posljednje novosti / Uzgoj i njega rasada

Rasad je mlada biljka sa 4-8 listova, dobro razvijenim korijenovim sistemom, čvrstim i elastičnim stablom, visine 10 – 35cm proizveden u zaštićenom prostoru. Proizvodnja rasada podrazumijeva gajenje biljaka od momenta sjetve do momenta rasađivanja na stalno mjesto. Rasad se proizvodi da bi se započela sezona gajenja što ranije jer se tako skraćuje potrebno vrijeme za rast biljke na otvorenom polju. Veliki broj povrtarskih i cvjećarskih kultura potiče iz toplih krajeva kao što su Centralna i Južna Amerika, Sredozemlje i Mala Azija. Shodno tome biljke ne podnose niske temperature tako da je njihovo gajenje u našem klimatu vezano za toplije mjesece u godini. Da ne bi čekali toplije vrijeme koje odgovara biljkama, u bašti treba početi sa uzgojem rasada u plastenicima ili drugim objektima gdje ćemo kontrolisati rast i razvoj biljaka. Od uslova uspijevanja u ovom periodu zavisi dobar spoljašnji izgled (visina biljke, raspored listova, razgranatost korijena) i mogućnost da biljka ranije cvjeta i ostvari visok prinos.

 

Objekti

Sve vrste zaštićenog prostora pokrivenog plastikom (najlonom) mogu se koristiti za proizvodnju rasada. U plasteniku je omogućena kontrola mikroklimatskih uslova tj. temperature i vlažnosti vazduha i zemljišta, intenziteta i jačine svjetlosti, kontrolisana ishrana, kontrola bolesti, štetočina i korova. Što se tiče tvrdih objekata najbolji su oni sa dodatnim zagrijavanjem vazduha, vještačkim osvjetljenjem, ventilacijom. U te svrhe može da posluži i npr. stari ormar gdje ćemo postaviti neonske lampe podesive po vertikali, ventilatore od kompjutera radi izmjene vazduha, grijač i termometar radi praćenja odgovarajuće temperature. Objekti bez dopunskog zagrijavanja (ili tuneli od najlona) koriste se za proizvodnju srednjeranog ili kasnog rasada, jer je sjetva u njima moguća tek u martu za vrste manje osjetljive na mraz, a krajem marta i početkom aprila za osetljive vrste (paprika).

Pri gajenju rasada, bez obzira na tip objekta, moraju se obezbijediti optimalni uslovi koji su različiti u zavisnosti od vrste (npr.temperatura oko 20 stepeni). Vrijeme sjetve u zaštićenom prostoru određuje se prema klimatskim uslovima regiona, odnosno da li sijemo toploljubive biljke (plodovito povrće) ili pak one sa niskim zahtjevima prema temperaturi (kupusnjače).

Oprema

Za početak gajenja rasada potrebno je sjeme, posude za gajenje (kontejneri) i supstrat (kupovna zemlja). Sjeme kao i supstrat je najbolje kupiti u poljoprivrednoj apoteci zato jer je kvalitetno, nezaraženo i sterilisano. Kontejneri mogu biti od plastike i stiropora. Kupuju se u grupi (ćelije) od po npr. 100 komada a mogu biti i pojedinačne posude raznih velicina. U opremu možemo svrstati i lampe, reflektujuce folije, termometar, ventilatore, prskalice za zalivanje, hidrometar (mjerač vlažnosti vazduha), grijač za održavanje optimalne temperature, tajmer za regulaciju dnevno-noćnog režima rada lampi I td.

 

Postupak sadnje

Kontejnere treba napuniti zemljom malo sabiti i poravnati rukom. U sredini izdubiti rupe npr. šibicom dubine 3 do 4 milimetra. Staviti po jednu sjemenku, a moze i dvije, tri radi sigurnije klijavosti i kasnije ostaviti jednu biljku. Obavezno zaliti. Za klijanje je bitna konstantna vlaga i da su biljke u mraku i na toploti od oko 20 stepeni. Zalivati prskalicom nekoliko dana i kad se pojave mlade biljčice prebaciti ih u objekat ili pored prozora.

Zaštita

Zaštita rasada od štetočina i bolesti je obavezna mjera. U proizvodnji rasada najčešće se javlja gljivično oboljenje – poleganje rasada. Ovo oboljenje se javlja na prizemnom dijelu stabla usled čega biljke prvo poležu, a zatim se osuše. Protiv ove bolesti se preporučuje redovno osvetljenje i preventivno tretiranje biljaka fungicidima svakih 10-14 dana. Ukoliko primjetite bijele tvorevine nalik vlasi ljudske kose onda imate problema sa plesnima. Plesni su grupa gljiva koja se razvija u uslovima visoke temperature, loše cirkulacije i velike vlažnosti vazduha i substrata. Rješavanje ovog problema podrazumijeva pružanje većeg prostora između pojedninh biljaka i ventilaciju koja će mijesati ustajali vazduh. Zalivanje se takođe treba smanjiti. Usled pretjeranog zalivanja moze i da se pojavi trulež gdje prizemni dio rasada dobija braonkastu boju, trune i savija se pod sopstvenim teretom. Zalivanje se mora smanjiti momentalno. Rasad mogu i da napadnu insekti, miševi.

Kaljenje i presađivanje

Rasad se prije rasađivanja postepeno privikava na nove uslove, što se naziva kaljenje rasada. Kaljenje se sastoji u postepenom, a zatim sve jačem provjetravanju i snižavanju temperature u zemljištu i vazduhu. Kaljenje počinje oko 14 dana prije rasađivanja. U toku kaljenja rasad treba tretirati i 0,5% rastvorom kalijumsulfata jer je jača otpornost rasada prema nepovoljnim uslovima, posebno na niskim temperaturama. Kada je rasad dovoljno odrastao, odnosno dostigao određenu fazu rasta i razvića, uz to dobro iskaljen, pristupa se presađivanju na stalno mjesto (na otvoreno polje ili plastenik). Prije sadnje zemljište mora biti dobro pripremljeno i zaliveno. Sadnja se najčešće obavlja ručno (sadiljkom), pri čemu treba da se obilježe redovi i mjesta za sadnju.

Pri proizvodnji na otvorenom polju vrijeme sadnje zavisi od vrste povrća i spoljne temperature. Rasad toploljubivih vrsta (paradajz, paprika, krastavac, lubenica) može se rasaditi tek po prestanku opasnosti od mraza (u kontinentalnom području to je tek krajem aprila ili početkom maja). Rasad otpornih vrsta (kupusnjače) može se saditi već od polovine marta. Za kasnu jesenju proizvodnju rasad se rasađuje u toku ljeta, obično u julu, a za ozimu proizvodnju (luk, salata) u septembru ili oktobru. Sadnju na otvorenom polju najbolje je obavljati po oblačnom vremenu, u večernjim ili jutarnjim časovima (za vrijeme velikih žega sadnju treba izbjegavati). Zemljište za sadnju treba dobro pripremiti (10-15 dana prije sadnje), da bi se zemlja do sadnje slegla. Prerastao rasad se sadi nešto dublje ili se sadi položeno ili koso. Za pravilnu sadnju treba obezbijediti čvršću vezu korijena i zemlje. To se postiže privlačenjem zemlje biljci (gaženje nogom pored biljke) i obilatim zalivanjem odmah nakon sadnje. Ako se nakon 4-5 dana ne primi dio biljaka, popunjavaju se prazna mjesta novim rasadom.

Pikiranje

U ranoj proizvodnji rasada moze i da se primjenjuje gusta sjetva gdje se sjeme posadi npr. u nekoj kutiji, gdje je kasnije neophodno regulisati vegetacioni prostor biljaka. Pri gustoj sjetvi, zbog velikog broja biljaka na maloj površini, nemoguć je njihov normalan rast, pa je biljkama neophodno dati odgovarajući životni prostor. To se postiže pikiranjem biljaka u pripremljene leje, razne vrste saksija, plastične vrećice ili kontejnere. Prije pikiranja pripremljeni plastenik se provjetri, zemljište se zalije, obilježe se redovi, odnosno pripreme posude za pikiranje.

Rasad se prije pikiranja zalije i pažljivo vadi (lopaticom) da se korijenov sistem ne bi oštetio. Za pikiranje se uzima jedna po jedna biljka sa što više zemlje. Glavni korjenčić se malo skrati što potpomaže rast bočnih korjenčića. Pikirati se može pod prst ili malom sadiljkom (štapić debljine 1-1,5 cm) kojim se u zemljištu napravi rupa. Poslije sadnje zemljište se blago sabije, poravna i zalije. Poslije pikiranja, biljke 3-4 dana treba držati u sjenci, da bi se spriječilo suvišno isparavanje I “primile” biljke. Održava se visoka relativna vlažnost vazduha (85-90%) i temperatura vazduha treba da je 5-6 °C niža od optimalne. U daljem razvoju pikiranog rasada povećava se vegetacioni prostor (pomijeranjem saksija), što poboljšava osvijetljenost i sprečava izduživanje biljaka.

 

 

 

Select the fields to be shown. Others will be hidden. Drag and drop to rearrange the order.
  • Image
  • SKU
  • Rating
  • Price
  • Stock
  • Availability
  • Add to cart
  • Description
  • Content
  • Weight
  • Dimensions
  • Additional information
Click outside to hide the comparison bar
Compare