Priču o pčelaru Ivanu Lješkoviću prenosimo iz časopisa Pčelarstvo, koji je izašao u novembru 2021. https://pcelarstvo.me/2021/11/07/pcelarstvo-novembar-2021/

Lubav prema pčelarstvu Ivan Lješković naslijedio je od oca Tomislava, sa kojim zajedno, na Bogetićima kod Nikšića, drži oko 30 košnica. Pčelarstvom kao hobijem, pedesetogodišnji Ivan počeo je da se bavi prije desetak godina. Kaže, da su ove sezone zadovoljni prinosima sobzirom da je ovo domaćinstvo izvrcalo oko 200 kilograma veoma kvalitetnog meda.

-Ova godina je mnogo bolja u odnosu na prethodnu, jer je imalo mnogo više meda. Da li će biti paše za pčele, odnosno da li će neke biljne vrste da mede, zavisi od klimatskih uslova. Ove godine, za razliku od prethodne, nije bilo padavina pa su medile pojedine biljke i rastinje, kazao je Lješković i dodao da u tom kraju p;elinju pašu najviše čine pelin, kupina, lipa, zanovijet i slično. Inače, kada je riječ o cijeni, med je, u odnosu na prošlu godinu, poskupio za dva eura.

-Mislim da je i to mala cijena u odnosu na cijene ostalih proizvoda, kazao je on ističući da ne prodaje velike količine, te da dobar dio proizvedenog meda završi kod prijatelja i rodbine. U ovom trenutku u pčelinjaku je aktuelno dimljenje protiv varoe, kao i priprema hrane koju će pčele da konzumiraju tokom zime.

-Ovo je period kad se pčele pripremaju da dobro zazime i da ne ostanu gladne, rekao je naš sagovornik.

On smatra da je pčelarstvo odličan hobi, a ako se obezbijedi tržište, onda taj hobi postaje i veoma isplativ, te stoga ne smatra da se radi o skupom hobiju. Sva sredstva za ulaganja sam obezbjeđuje i do sada nije bio korisnik subvencija niti povoljnih kredita najmijenjenih razvoju poljoprivrede. Kao probleme sa kojima se suočava kao pčelar izdvaja bolesti od kojih obolijevaju pčele, sa naglaskom na varou, zatim razne štetočine i loše vremenske prilike, a posebno duge i hladne zime.

Razgovarali smo i o “lažnom” medu koji nije rijetka pojava na tržištu, a što proizvođači često ističu kao problem.

-Ljudi na razne načine proizvode lažni med kako bi došli do novca, ali to mene lično ne ugrožava, jer ne prodajem velike količine. Postoje različti načini na koje potrošači mogu da prepoznaju da li se radi o lažnom medu. Na primjer, ako se tegla sa medom naglo izvrne na poklopac i ako se tom prilikom u staklenki formira kugla koja ide odozgo na dolje, to bi trebalo da bude domaći med. Isto tako, možete da uzmete kašiku sa medom i ako neprekidno curi, onda se radi o pravom medu. Takođe, ono što je karakteristika domaćeg meda je da se on nakon izvjesnog vremena ušećeri, dok se to sa vještačkim, takozvanim medom ne događa, pojasnio je Lješković.